Povezanost između upale crijeva, starenja i patologije Alzheimerove bolesti

Posljednjih godina, odnos između crijevne mikrobiote i neuroloških bolesti postao je žarište istraživanja. Sve više dokaza pokazuje da crijevna upala (poput sindroma propusnog crijeva i disbioze) može utjecati na napredovanje neurodegenerativnih bolesti, posebno Alzheimerove bolesti (AB), putem „osi crijeva-mozak“. Ovaj članak pregledava kako se crijevna upala povećava s godinama i istražuje njezinu potencijalnu povezanost s patologijom AB (poput taloženja β-amiloida i neuroupale), pružajući nove ideje za ranu intervenciju AB.

1. Uvod

Alzheimerova bolest (AB) najčešći je neurodegenerativni poremećaj, karakteriziran β-amiloidnim (Aβ) plakovima i hiperfosforiliranim tau proteinom. Iako su genetski čimbenici (npr. APOE4) glavni čimbenici rizika za AB, utjecaji okoliša (npr. prehrana, zdravlje crijeva) također mogu doprinijeti progresiji AB-a putem kronične upale. Crijeva, kao najveći imunološki organ u tijelu, mogu utjecati na zdravlje mozga na više načina, posebno tijekom starenja.

2. Upala crijeva i starenje

2.1 Pad funkcije crijevne barijere povezan sa starenjem
S godinama se smanjuje integritet crijevne barijere, što dovodi do „propusnog crijeva“, što omogućuje bakterijskim metabolitima (poput lipopolisaharida, LPS-a) ulazak u krvotok, izazivajući sustavnu upalu niskog stupnja. Studije su pokazale da se raznolikost crijevne flore kod starijih osoba smanjuje, proupalne bakterije (poput Proteobacteria) povećavaju, a protuupalne bakterije (poput Bifidobacterium) smanjuju, što dodatno pogoršava upalni odgovor.

2.2 Upalni čimbenici i starenje
Kronična upala niskog stupnja („upalno starenje“, Inflamaging) važno je obilježje starenja. Crijevni upalni čimbenici (kao što suIL-6, TNF-α) može ući u mozak putem krvotoka, aktivirati mikrogliju, potaknuti neuroinflamaciju i ubrzati patološki proces Alzheimerove bolesti.

i potiče neuroinflamaciju, čime se ubrzava patologija Alzheimerove bolesti.

3. Veza između upale crijeva i patologije Alzheimerove bolesti

3.1 Crijevna disbioza i taloženje Aβ

Životinjski modeli pokazali su da poremećaj crijevne flore može povećati taloženje Aβ. Na primjer, miševi tretirani antibioticima imaju smanjene Aβ plakove, dok su razine Aβ povećane kod miševa s disbiozom. Određeni bakterijski metaboliti (poput kratkolančanih masnih kiselina, SCFA) mogu utjecati na klirens Aβ reguliranjem mikroglijalne funkcije.

3.2 Os crijeva i mozga i neuroinflamacija

Upala crijeva može utjecati na mozak putem vagusnog, imunološkog sustava i metaboličkih putova:

• Vagalni put: upalni signali crijeva prenose se putem vagusnog živca do središnjeg živčanog sustava (CNS), utječući na funkciju hipokampusa i prefrontalnog korteksa.
• Sistemska upala: Bakterijske komponente poput LPS-a aktiviraju mikrogliju i potiču neuroinflamaciju, pogoršavajući patologiju tau proteina i oštećenje neurona.
• Metabolički učinci: disbioza crijeva može utjecati na metabolizam triptofana, što dovodi do neravnoteže neurotransmitera (npr. 5-HT) i utječe na kognitivne funkcije.

3.3 Klinički dokazi

• Pacijenti s Alzheimerovom bolešću imaju značajno drugačiji sastav crijevne flore od zdravih starijih osoba, npr. abnormalan omjer debelostijenog tipa/antibakterijskog tipa.
• Razina LPS-a u krvi pozitivno je korelirana s težinom Alzheimerove bolesti.
• Probiotičke intervencije (npr. Bifidobacterium bifidum) smanjuju taloženje Aβ i poboljšavaju kognitivne funkcije u životinjskim modelima.

4. Potencijalne strategije intervencije

Promjene u prehrani: mediteranska prehrana bogata vlaknima može potaknuti rast korisnih bakterija i smanjiti upalu.

1. Probiotici/prebiotici: suplementacija specifičnim sojevima bakterija (npr. Lactobacillus, Bifidobacterium) može poboljšati funkciju crijevne barijere.
2. Protuupalni tretmani: lijekovi koji ciljaju upalu crijeva (npr. inhibitori TLR4) mogu usporiti napredovanje Alzheimerove bolesti.
3. Intervencije u načinu života: tjelovježba i smanjenje stresa mogu održati ravnotežu crijevne flore

5. Zaključak i buduće perspektive

Upala crijeva povećava se s godinama i može doprinijeti patologiji Alzheimerove bolesti putem crijevno-mozdane osi. Buća istraživanja trebala bi dodatno razjasniti uzročnu vezu između specifične flore i Alzheimerove bolesti te istražiti strategije prevencije i liječenja Alzheimerove bolesti temeljene na regulaciji crijevne flore. Istraživanja u ovom području mogu pružiti nove ciljeve za ranu intervenciju kod neurodegenerativnih bolesti.

Xiamen Baysen Medical Mi u Baysen Medicalu uvijek smo usredotočeni na dijagnostičke tehnike kako bismo poboljšali kvalitetu života. Razvili smo 5 tehnoloških platformi - lateks, koloidno zlato, fluorescentni imunokromatografski test, molekularni i kemiluminiscentni imunološki test. Usredotočeni smo na zdravlje crijeva i naše...CAL test koristi se za otkrivanje upale u crijevima.

Reference:

1. Vogt, NM i dr. (2017). „Promjene crijevnog mikrobioma kod Alzheimerove bolesti.“Znanstvena izvješća.
2. Dodiya, HB i dr. (2020.). „Kronična upala crijeva pogoršava patologiju tau proteina u mišjem modelu Alzheimerove bolesti.“Prirodna neuroznanost.
3. Franceschi, C. i dr. (2018). „Upala: novo imuno-metaboličko gledište za bolesti povezane sa starenjem.“Nature Reviews Endokrinologija.