1. O le ā le misela o le manuki?

O le Monkeypox o se fa'ama'i pipisi e mafua mai i manu e mafua mai i le siama o le monkeypox. O le vaitaimi e fa'atupuina ai le siama e 5 i le 21 aso, e masani lava 6 i le 13 aso. E lua vaega eseese o le siama o le monkeypox - o le vaega o Aferika Tutotonu (Congo Basin) ma le vaega o Aferika i Sisifo.

O fa'ailoga muamua o le pipisi o le siama o le monkeypox i tagata e aofia ai le fiva, tiga o le ulu, tiga o le tino, ma le fulafula o lymph nodes, fa'atasi ai ma le vaivai tele. Atonu e tupu se mageso o le tino, ma i'u ai i le fa'ama'i lona lua.

2. O a eseesega o le Monkeypox i le taimi nei?

O le ituaiga autū o le siama o le monkeypox, le “clad II strain,” ua mafua ai ni pepesi tetele i le lalolagi atoa. I mataupu talu ai nei, o loʻo faʻateleina foʻi le pasene o “clad I strains” e sili atu ona ogaoga ma mataʻutia.

Na saunoa le WHO o se ituaiga fou o le siama o le monkeypox, e sili atu ona mata’utia ma faigofie ona pipisi, o le “Clade Ib”, na alia’e mai i le Democratic Republic of Congo i le tausaga talu ai ma ua vave ona salalau atu, ma ua salalau atu i Burundi, Kenya ma isi atunuu. E leai ni mataupu o le monkeypox ua lipotia mai. I atunuu tuaoi, o se tasi lea o mafuaaga autu mo le faasilasilaina o le faamai o le monkeypox ua toe avea ma se mea na tupu i le PHEIC.

O le uiga autū o lenei faʻamaʻi, o fafine ma tamaiti e i lalo ifo o le 15 tausaga e sili ona aʻafia ai.

 


Taimi na lafoina ai: Aokuso-21-2024