O le Aso Faavaomalo o Tausima’i e faamanatuina i le aso 12 o Me i tausaga taitasi e faamamalu ma talisapaia ai sao o tausima’i i le tausiga o le soifua maloloina ma le sosaiete. O le aso foi lea e faamanatuina ai le aso fanau o Florence Nightingale, o lē ua manatu o le faavae o tausima’i i aso nei. E taua tele le matafaioi a tausima’i i le tuuina atu o le tausiga ma le faamautinoaina o le soifua manuia o gasegase. Latou te galulue i nofoaga eseese, e pei o falemai, falema’i, fale tausima’i, ma nofoaga autu mo le soifua maloloina i nuu. O le Aso Faavaomalo o Tausima’i o se avanoa e faafetai ai ma faailoa atu ai le galuega mamafa, le tuuto, ma le agaalofa o nei tagata tomai faapitoa i le tausiga o le soifua maloloina.
Le Amataga o le Aso Faavaomalo o Tausimai
O Florence Nightingale o se tausimaʻi Peretania. I le taimi o le Taua a Crimea (1854-1856), sa ia taitaia se vaega o tausimaʻi na tausia fitafita Peretania na manuʻa. Sa ia faaaluina le tele o itula i potu tausi maʻi, ma o ana galuega i le po e tausi ai tagata manuʻa na faavaeina ai lona igoa o le “Tamaitai ma le Moli.” Na ia faavaeina le faiga o le pulega o le falemai, faaleleia atili le tulaga o le tausimaʻi, ma iu ai ina vave ona faaitiitia le fua faatatau o le oti o e mamaʻi ma manuʻa. Ina ua mavae le maliu o Nightingale i le 1910, o le Fono Faavaomalo a Tausimaʻi, e faamamaluina ai sao o Nightingale i le tausimaʻi, na atofaina ai le aso 12 o Me, o lona aso fanau, o le “Aso Faavaomalo o Tausimaʻi”, e taʻua foi o le “Aso o le Nightingale” i le 1912.
Matou te moomoo atu ia Manuia le Aso Faavaomalo o Tausima’i i “Agelu uma i Pa’epa’e”.
Matou te saunia ni pusa su'ega mo le iloa o le soifua maloloina. O pusa su'ega e feso'ota'i e pei ona taua i lalo.
Pusa su'ega o le siama Hepatitis C Pusa su'ega ituaiga toto ma le Infectiouscombo
Taimi na lafoina ai: 11 Me 2023







